Na listi 50 vodećih banaka nijedna iz Srbije

Bez autora
Sep 19 2011

Na listi 50 vodećih banaka u jugoistočnoj Evropi, koju je sačinio „Dilojt“, za prošlu godinu nije bilo nijedne iz Srbije. Najviše je banaka koje posluju u Poljskoj, Sloveniji i Hrvatskoj. Iako je domaći bankarski sektor jedan od najstabilnijih, ipak, plasmani i zarada, uprkos veoma visokim kamatama na kredite, očigledno nisu dovoljni da makar jedna banka dospe na ovu listu. Trenutni kapital i imovina svih banaka u našoj zemlji, prema podacima Narodne banke Srbije, iznose 24,76 milijardi evra. Međutim, to je veoma malo u odnosu na zemlje regiona, a samo mrvica u poređenju sa Poljskom, Mađarskom... Kada se pogleda aktiva, ceo naš bankarski sektor je kao dve hrvatske banke. Ukoliko se uporedi odnos aktive prema bruto društvenom proizvodu, ona kod nas iznosi oko 50 odsto, a u drugim zemljama u okruženju i iznad 100 odsto. Pozitivno je to što na našem tržištu još ima mesta za razvoj. Da bi dospeli na listu vodećih u jugoistočoj Evropi, banke bi između ostalog morale i značajno da poskupe svoje usluge. Umesto titule najuspešnijih, banke u Srbiji više su zadovoljne pozitivnim poslovanjem i dobrom likvidnošću.

Na listi 50 vodećih banaka nijedna iz SrbijeNa listi 50 vodećih banaka u jugoistočnoj Evropi, koju je sačinio „Dilojt“, za prošlu godinu nije bilo nijedne iz Srbije. Najviše je banaka koje posluju u Poljskoj, Sloveniji i Hrvatskoj.

Iako je domaći bankarski sektor jedan od najstabilnijih, ipak, plasmani i zarada, uprkos veoma visokim kamatama na kredite, očigledno nisu dovoljni da makar jedna banka dospe na ovu listu.

Trenutni kapital i imovina svih banaka u našoj zemlji, prema podacima Narodne banke Srbije, iznose 24,76 milijardi evra. Međutim, to je veoma malo u odnosu na zemlje regiona, a samo mrvica u poređenju sa Poljskom, Mađarskom...

- Kada se pogleda aktiva, ceo naš bankarski sektor je kao dve hrvatske banke - kaže Goran Pitić, predsednik UO Sosijete ženeral banke.

- Ukoliko se uporedi odnos aktive prema bruto društvenom proizvodu, ona kod nas iznosi oko 50 odsto, a u drugim zemljama u okruženju i iznad 100 odsto. Pozitivno je to što na našem tržištu još ima mesta za razvoj.

Kako kažu u Komercijalnoj banci, da bi dospeli na listu vodećih u jugoistočoj Evropi, banke bi između ostalog morale i značajno da poskupe svoje usluge. Umesto titule najuspešnijih, banke u Srbiji više su zadovoljne pozitivnim poslovanjem i dobrom likvidnošću.

Bankari se slažu da je kreditna aktivnost manja nego prethodnih godina, kao i da kamatne stope pokušavaju da primere trenutnoj ekonomskoj situaciji. I to je jedan od razloga zbog čega ih više nema među najuspešnijima u regionu.

Slovenija

- U Srbiji ima previše banaka s obzirom na snagu ekonomije - smatra Milan Kovačević, ekonomista.

- Slovenija je manja zemlja po veličini, ali po privrednoj snazi znatno jača, pa samim tim je i bankarski sektor snažniji. Otuda se i banka iz ove zemlje našla na „Dilojtovoj“ listi, a naša nijedna nije.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik